Christus Rex

Indiferentizam: oni koji se ne brinu za nauk religije


Ravnodušje prema vjeri (indiferentizam) pokazuje često ljudi koje se inače drži učenima ili obrazovanima.

Jednog čovjeka znanosti imenom Darwin jedanput upitaše što on misli o Kristu; on odgovori: „40 se godina bavim proučavanjem glista; raditi studije o Kristu, za to još nisam imao vremena.“ Jadan je takav učenjak!

Tko se zbog prijekorljivog ravnodušja uopće ne brine o vjeri, postaje posve nevjernim. Njemu bude kao biljci koja se ne zalijeva, usahne; kao svjetiljci u koju se ne dolijeva ulje, ugasi se.

Mnogi vode brigu samo o onome što donosi zemaljski užitak i probitak. Oni su oni uzvanici iz Evanđelja koji zbog njive, volova i žene ne žele ići na nebesku večeru (Lk 14,16).

Začudo se takvi ljudi k tome još drže i „prosvjetljenima“ i s prijezirnim suosjećanjem s visoka gledaju na one koji savjesno ispunjaju vjerske dužnosti. Međutim, upravo su oni istodobno neobrazovani i nerazumni jer, naime, nemaju razumijevanje za najviša dobra i neuki su u najvažnijoj stvari svoga života.


Bog predaje nevaljanu umu one koji odbijaju spoznaju Boga (Rim 1,28). Vinogradi koji se nisu obrađivali duže vrijeme izrode se u živice i šume; isto tako i čovjekova narav koja nije izgrađivana po vjerskom učenju poprima poganski život i običaje (Ljudevit iz Granade).


Tko je ravnodušan prema svojoj vjeri, neka ne kaže da nije neprijateljem Božjim; neka pazi na Kristovu riječ: „Tko nije sa mnom, protiv mene je“ (Mt 12,30). Oni koji su ravnodušni u vjeri, na dan suda neće imati opravdanje i neće moći kazati: „Mi to nismo znali“. Jer, za svoje su neznanje oni sami krivi.


Franz Spirago

Arhiva bloga

Glasnik: